P: Vlasnica sam malog šteneta koje će ove godine ići po prvi put na more s nama. Naime, bojim se da će biti i neizbježni ubodi pčela, osa i drugih insekata koje svi psi, pa tako i moj, vole loviti. Ono što me zabrinjava jest činjenica da se mjesto gdje mi ljetujemo nalazi odsječeno satima, a ponekad i danima od najbližeg veterinara. Opcija da pas ne ide s nama na more je apsolutno neprihvatljiva i bila bih Vam zahvalna kada biste mi rekli koje su mjere opreza te potrebni koraci koji nastupaju ukoliko pas zadobije ubod. Postoje li neki preparati koje bih mu mogla samostalno davati protiv alergijskih reakcija i oteklina te kako općenito psa liječiti ukoliko nastupe ovakvi problemi? Unaprijed zahvaljujem i srdačno Vas pozdravljam.

Nina

O: Ljetovanje s psom može predstavljati uzbudljivo iskustvo i zadovoljstvo, ali može biti praćeno i nizom problema pa je odgovarajuća priprema, kao i svijest o mogućim poteškoćama, važna. Ubodi različitih kukaca nisu ništa neobično kad govorimo o odlasku kućnih ljubimaca u prirodu.

Općenito, ubodi kukaca mogu proći s bezazlenim i blagim simptomima, koji relativno brzo prolaze, ali mogu imati za posljedicu i po život opasne reakcije. Na žalost, nije moguće predvidjeti na koji način će Vaš ljubimac reagirati.

Lokalne reakcije organizma na ubod kukaca manifestiraju se na koži u vidu crvenila, oteknuća i boli koje nastaju kao posljedica toksina kukaca. Samo kod prethodno senzibiliziranih životinja mogu nastati alergijske reakcije na ubod i one se pored promjena na koži mogu manifestirati u vidu sistemskih reakcija. Sistemska alergijska reakcija se manifestira urtikarijom po cijelom tijelu, oteklinama, povraćanjem i proljevom. U težim slučajevima životinja otežano diše, guši se i otežano guta najčešće zbog oteknuća jezika. Kao najteži oblik preosjetljivosti na ujed insekata može nastati anafilaktički šok kojeg prati  pad krvnog tlaka, kolaps, gubitak svijesti, cijanoza sluznica i na kraju smrt. Otrovi ose i stršljena sadrže kemijski aktivnije supstance pa su i alergijske reakcije teže naročito kod ujeda stršljena.Ose i stršljeni mogu ubosti životinju više puta za razliku od pčele koja prilikom uboda ostavlja žaoku iz koje se oslobađaju toksini.

Nakon ujeda pčela potrebno je što prije pincetom ili noktima odstraniti žaoku iz kože. Na mjesto uboda insekta staviti hladne obloge i mjesto uboda premazati antihistaminskim ili kortizonskim kremama. U većini slučajeva to je dovoljno. Ukoliko se javi urtikarija, otežano disanje, gušenje, oticanje kapaka neophodno je što prije zatražiti pomoć veterinara. Kod koprivnjače, otežanog disanja i gušenja daju se antihistaminici i to intravenski, a ukoliko se jave znaci šoka (pad krvnog pritiska, kolaps, cijanoza) sprovodi se antišok terapija koja podrazumijeva davanje adrenalina, antihistaminika i kortikosteroida.

Prije odlaska na odmor, dobro bi bilo da se savjetujete sa svojim veterinarom kako da Vas eventualno obuči i opremi za postupanje u takvim situacijama, s obzirom da, kako kažete, neće biti veterinara u blizini.

Dodatno o problematici uboda kukaca pisali su moji kolege ovdje i ovdje.