Povratak

Kronično degenerativno oboljenje srčanih zalistaka (endokardioza, miksomatozna degeneracija srčanih zalistaka)

Powered by Spearhead Software Labs Joomla Facebook Like Button
natasa loncar


Odgovara:
Nataša Lončar, dr. med. vet.
Pet centar, Martinkovac 131 (Marti), Rijeka

P: Kuja je 12 godina stara, mješanka pekinezera i još neke male pasmine. Prvi simptom se pojavio predprošle godine – kašalj, koji se krajem prošle godine intnzivirao. Početkom ove godine bili kod veterinara i dijagnoza je susp. miksomatozna bolest mitralnih zalistaka. Tatjana

O: Kronično degenerativno oboljenje srčanih zalistaka, poznato još pod imenom ‘endokardioza’ ili miksomatozna degeneracija srčanih zalistaka, kroničan je degenerativni proces koji se je odvija na srčanim zaliscima. Rezultat toga je zadebljanje srčanih zalistaka, koji se nalaze između srčanih pretkomora i komora, a što rezultira njihovim nepotpunim zatvaranjem i posljedično vraćanjem krvi natrag u srčane komore. Ovakve patološke promjene zalistaka tada  uzrokuju simptome koji najčešće uključuje pojavu kašlja, brzo umaranje nakon i najmanje aktivnosti, duži periodi spavanja tokom dana, pojava plavičastih desni, ponekad i gubitak svijesti, a u uznapredovalim slučajevima gubitak apetita, gubitak težine, nevoljkost, gubitak energije radi nedostatka kisika.

Nažalost, to je kronični proces koji kontinuirano napreduje. Uglavnom obolijevaju psi srednje dobi i stariji psi. Također, male pasmine pasa puno češće obolijevaju od velikih pasmina pasa.

Kod nekih pasa bolest izrazito brzo napreduje i dolazi do kongestivnog srčanog zatajenja, dok neki psi mogu cijeli život živjeti bez razvoja kliničkih znakova.

Kronično srčano zatajenje je stanje u kojem se kao posljedica neadekvatne cirkulacije, počinje sakupljati tekućina u plućima. S trajanjem bolesti srce sve teže može pumpati adekvatnu količinu krvi u tijelo tj. krvni optok. Ostali klinički znakovi mogu se razviti s početkom kongestivnog zatajenja, kao što su mršavljenje, nepodnošenje napora, umaranje, noćni nemir, gubitak težine.

Bolest može uznapredovati i na desnu stranu srca, te posljedično dovesti do kongestije jetre i sakupljanje tekućine u trbušnoj šupljini.

Dijagnoza se postavlja na osnovu rendgenske (RTG), elektrokardiografske (EKG) te najvažnije ultrazvučne pretrage srca – Color dopplerom.  

Stoga, preporučam, ukoliko nije učinjena ultrazvučna pretraga srca (a pretpostavljam da nije obzirom da postoji samo sumnja na ovo oboljenje), da se pretraga učini što prije, prvenstveno radi toga da dobijete definitivnu dijagnozu, a ukoliko je ona pozitivna i da se odredi stupanj progresije bolesti, te tako propiše i eventualna terapija.