Odgovara:
mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr. vet. med.,
Pet centar, Drvinje 1, Zagreb

P: Imam mješanca starog 17 godina, malo teže hoda, jer su mu zadnji mičići oslabili, no to nije problem; problem je u tome što gubi na kilaži. Kupili smo mu posebnu hranu i vitamine po preporuci vaših kolega u dućanu, no on i dalje mršavi a jede i krutu i mekanu i kuhanu hranu, nema problema ni sa zubima ni s probavom, osim što pije više vode nego inaće, ali je ne zadržava već traži van.
Imate li kakav savjet? Edvin

O: Mršavljenje se razlikuje od gladovanja (pothranjenost) u tome što životinja gubi tjelesnu masu i pored uzimanja normalne količine hrane.

Isto tako, kod mršavljenja dolazi do ubrzanog gubitka skeletnog mišićja, a ne masnog tkiva kao što je slučaj kod gladovanja i anoreksije. Do gubljenja tjelesne mase kod mršavosti dolazi uslijed djelovanja nekog endogenog faktora koji izaziva pojačani energetski promet, te se javlja negativan bilans energije.

Tako se mršavost javlja uslijed poremetnji u funkciji različitih žlijezda (hipofize, tireoideje ili spolne žlijezde).

Hipertireoza predstavlja hiperfunkciju štitne žlijezde pri čemu sama žlijezda može biti normalne veličine ili je povećana. Bolest se obično javlja iznenada, te je nerijetko u uskoj vezi s jakim stresom. Među osnovne znake bolesti ubrajaju se mršavljenje, lako umaranje, ubrzano disanje i rad srca, povećana nervna razdražljivost, povećana žeđ i unos vode te umjerena poliurija.

Povećano žeđanje i mokrenje može ukazivati i na poremećaj metabolizma glukoze, te bi u tom slučaju životinji trebalo prilagoditi način prehrane.

Na žalost, mršavljenje je i jedan od znakova malignih oboljenja.

Malnutricija predstavlja manjak esencijalnih hranjivih tvari u organizmu. Ona se može definirati i kao neravnoteža unosa energije, proteina i drugih nutrijenata koja dovodi do mjerljivih nepoželjnih učinaka na tkivima i tjelesnim funkcijama.

Marazam je malnutricija koja se javlja kao mješovit sindom proteinsko-kalorijskog deficita, tzv. proteinsko-kalorijska malnutricija. Pojam marasmus senilis označava progresivnu atrofiju uslijed staračkih promjena.

Točnu dijagnozu može postaviti jedino veterinar na temelju klinčke pretrage i pomoćnih dijagnostičkih postupaka (laboratorijske pretrage krvi i mokraće, UZV, RTG i druge).

Prehranu mršavih životinja treba obogatiti različitim nutritivnim dodacima (vitaminima, prebioticima i probioticima, antioksidansima, omega-3-masnim kiselinama , imunomodulatorima, vlaknima i sl.). Od vlakana,  jako bitan dodatak predstavljaju fruktooligosaharidi (FOS) koji potiču motilitet crijeva kao dodatan faktor u prevenciji kaheksije.

Usporedbom sa životnom dobi čovjeka, pas star 17 godina ima preko 90 godina. Nama je životni vijek pasa uistinu prekratak, ali za većinu pasa je ovo vrlo duboka starost.

OZNAKE: