Neuobičajen način kretanja psa - bolnost i promjene na lokomotornom sustavu

 
Odgovara:
Franjo Hrgota, dr. vet. med.,
Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka

Najčešće je zapravo riječ o hromostima različitog stupnja, međutim, ovisno o vrsti procesa, kao i o njegovoj razvijenosti, bolnost se može ponekad javiti tek nakon opterećenja.

Bolnost može varirati od neznatne do veoma intenzivne, ali to ne mora biti u izravnoj korelaciji sa stupnjem patoloških promjena na lokomotornom sustavu. Ima slučajeva kada uznapredovale patološke promjene nisu praćene i visokom hromošću, kao što bi to bilo očekivano, ali ponekad male patološke promjene mogu imati za posljedicu teške poremećaje u lokomociji. Mnoge bolesti se sporo razvijaju pa je i nastanak kliničkih znakova često jedva primjetan.

Kada se radi o stražnjim nogama, sigurno najčešći problem kod pasa je displazija kuka. Radi se o razvojnom poremećaju, gdje se glava butne kosti ne uzglobljava adekvatno u zglobnu čašicu na kuku. Bolest se razvija postepeno i može se javiti već kod mladih pasa, najčešće do dvije godine starosti, s različitim rasponom kliničkih znakova, od jedva primjetnih do jakih i bolnih hromosti. Znaci se jave kod nekih pasa rano, a kod nekih tek u starijoj dobi, što ovisi i o aktivnosti psa jer je za očekivati raniji nastanak simptoma kod aktivnih pasa.

Bolest se smatra nasljednom, a novija istraživanja potvrđuju i određenu ulogu vanjskih faktora, poput prekomjerne težine, pretjeranog vježbanja pasa mlađih od godinu dana, različitih ozljeda, prebrzog rasta itd. Najčeće pogađa velike i gigantske pasmine, a veoma rijetko pasmine lakše od 15 kg.

Dijagnoza se postavlja na temelju rendgenograma, pri čemu može proći i dvije godine da bi promjene bile vidljive.

U svakom slučaju, nužno je da posjetite Vašeg veterinara, koji će odrediti sve potrebne korake u skladu sa stanjem Vašeg psa.