Pas i čovjek - socijalizacija i emotivnost psa

 
Odgovara:
Martina Kuzmanić, dr. vet. med.,
Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka

Štene odgajano u prisustvu drugih vrsta (čovjek, mačka, kunić) identificira se s njima, ako se u razdoblju od 3. do 16. tjedna života ne susretne i poistovjeti s jedinkama svoje vrste, a to se negativno se odražava na njegovo ponašanje i prisutna je agresija pri susretu s psima. Psi nisu "programirani" na ineterakciju i socijalizaciju sa stranim vrstama (čovjekom), već se moraju postepeno sosijalizirati sa svima (posebno sa ženama, posebno s muškarcima ili djecom), a to je najbolje od drugog mjeseca života šteneta.

Pod socijalizacijom podrazumijevamo kontakt sa svim živim bićima iz okoline štentea, pri čemu ono gradi posebnu prilagodbu (ponašanje) koje neće dozvoliti ispoljavanje rudimentirano ponašanje predatora ili iskonskog psa. Znastvenici tvrde da kod psa vladaju nagoni, poput nagona za preživljavanjem, hranom,  borbom, plijenom... Koji će nagon prevladati, ovisi i o pasmini psa, koju čovjek školovanjem jedinki još više potiče (psi za lov, psi za borbu, psi za čuvanje, psi vodiči slijepih, psi spasioci...). Školovanje pasa u današnje doba isključuje primjenu sile i teror kao oblik poticaja, već se nastoje koristiti pozitivni poticaji (nagrade, pohvale, igra).

Većina vlasnika smatra da su njihovi ljubimci emotivni i da osjećaju bolest, strah, sreću, trudnoću svojeg vlasnika.

Znastveno, pod emotivnošću psa podrazumijevamo načine kako psi odreagiraju na okolinu i posebnu situaciju. Reakcije mogu biti pozitivne u slučaju ugode ili negativne u slučaju straha. Reaktivnost se može pojačivati (ugoda) ili smanjivati pri frustraciji i tada vodi prema ljutnji i strahu. Psi kod kojih je prisutno problematično ponašanje, u posebnim okolnostima reagiraju ekstremno na skali emotivnosti i pokazuju svoju lošu ćud.

Prema istraživanjima, psi imaju sedam bazičnih emocinalnih sistema pomoću kojih reagiraju na informacije izvana. Bazu emotivnosti čine potraga za hranom, sistem straha (aktivira se u lošoj užoj okolini, kada vlasnik ne poznaje svog ljubimca, pruža mu premalo pažnje ili mu pas služi za borbu), sistem igranja, sistem brige i pažnje prema životnom okruženju (ljudi, druge vrste ljubimaca). Psi ne osjećaju na isti način kao ljudi sreću, samoću, dosadu, ljutnju i strah. Emocije psa baziraju se na suštini ili srži spoznaje, odnosno što je pas naučio od svega, i pas koristi emocionalnu procjenu kao osnovu ponašanja u korelaciji pas - kućni ljubimac.

Ali, vratimo se na neke jednostavnije spoznaje, i znastvene i laičke. Šetnja s psom održava fit formu i vlasnika i psa, povećava socijalnu interakciju ili upoznavanje novih ljudi i njihovih pasa, a također pomaže i da zaboravimo stres svakodnevnog života. Zatim, psi nam pružaju bezuvjetnu ljubav. Vlasnici pasa imaju jači imuni sistem (što je kod trudnoće vrlo bitno), psi pomažu vlasniku da preboli osobnu traumu ili gubitak, vlasnici pasa reduciraju visoki krvni tlak bez medikamenata i oporavlju se brže od bolesti i srčanog infarkta, djeca vlasnika pasa puno brže se oporavljaju u slučaju bolesti. I na kraju, psi nas nasmiju kada nam je najteže u životu, željni su našeg zagrljaja i što može biti ljepše od psećeg pogleda i mahanja repom?

Psi osjećaju svog vlasnika.