Poremećaj svijesti kao simptom epilepsije u pasa / Kronična upala moždanih ovojnica

Ispis

Odgovara:
Zdravka Rumiha, dr. vet. med.,
Pet centar,> Heinzelova 60, Zagreb

P: Pas je u četvrtak počeo imati neke napade nalik epilepsiji, išla mu je pjena na usta i nakon toga bi trčao po dvorištu kao izgubljen, imao je neke kvržice nalik prištićima po unutrašnjoj strani bedara. Imao je kao neke grčeve odveli smo ga veterinaru i zaključili da ima štenećak. Primio je 4 injekcije, dan nakon, nije imao volje za kretanjem i potpuno je izgubio vid. Odveli smo ga veterinaru i primio je još 4 inekcije (vitaminske) Problem je taj što mu se vid nije vratio (ništa ne vidi, orijentira se pomoću njuha i sluha) Star je 7 tjedana i cijepljen je protiv štenećih bolesti sa 6 tjedana. Zanima me hoće li se psu vratiti vid i može li se to kako potpomognuti, te koliko stoji očni pregled za psa i gdje se može obaviti. Lijep pozdrav te zahvaljujem na savjetima. Drago

O: Simptomi koje opisujete u Vašeg ljubimca prate doista mnoge zdravstvene probleme i osim epilepsije i zarazne bolesti mogu upućivati i na alergijsku reakciju s obzirom na prisutnost kvržica i prištića na trbuhu. U svakom slučaju dijagnostika kod ovakvih problema je ponekad zahtjevna a naročito što se tiče epilepsije. Više o samoj bolesti više sam već ranije opisala na Epilepsija

Ipak, iz iznesenoga se može zaključiti kako u ovom trenutku ne treba postaviti konačnu sumnju na epilepsiju u Vašeg ljubimca s obzirom na nedostatak gubitka ili poremećaja svijesti koji je redoviti simptom. Slijedeće, što se štenečaka tiče, kolega u ambulanti je vjerojatno mislio na nervni oblik. No, neurološki znakovi se redovito viđaju u onih pasa u kojih je očit i simptom hiperkeratoze na mekušima, zatim lokalizirano nevoljno trzanje mišića ili grupe mišića (mioklonus, hiperkinezija, spazam fleksora) ekstremiteta ili mišića lica; pareza ili paraliza najuočljivija u stražnjim nogama kao ataksija, a koju slijedi tetrapareza ili tetraparaliza; konvulzije karakterizirane pojačanom salivacijom i prekomjernim pokretima donje čeljusti poput žvakanja. Napadaji s vremenom postaju sve češći i jačeg stupnja kada se može uočiti i padanje psa na pod, inkontinencija urina ili fecesa (grand mal napad, epileptiformne konvulzije). U psa se može javiti bilo koji od navedenih neuroloških znakova uz već postojeće tipične znakove ovog oboljenja (slabiji tek, neveselost ili pak ekstremno izraženi opći infekciozni simptomi). Isto tako, tijek sistemske infekcije može biti kratak i 10 dana, no pojava neuroloških znakova može biti odgođena i nekoliko tjedana ili mjeseci. Također, zabilježena je i specifičnost, može se javiti kronična upala moždanih ovojnica uzrokovana virusom štenećaka koju često prati ataksija i kompulzivne kretnje i u onih pasa u kojih nisu zabilježeni znakovi koji se mogu povezati sa sistemskom infekcijom. U takvih je pasa razvitak neuroloških znakova često progresivniji.

Takvi psi, pokazalo se, ne mogu biit prenosioci bolesti, a oboljenje je uzrokovano upalnom reakcijom povezanom sa kronično prisutnom virusnom infekcijom virusom štenećaka u SŽS. Liječenje štenećaka usmjereno je na sprječavanje sekundarne bakterijske infekcije, nadoknadu tekućine i kontrolu menifestacije neuroloških simptoma. Antibiotici, uravnotežene otopine elektrolita, nadoknada hrane putem infuzije, dodaci prehrani, protuupalni lijekovi, analgetici te antikonvulzanti uključeni su u terapiju, a karakteristično je kako je svaki slučaj poseban za sebe te se upravo tako individualno terapija prilagođava, mijenja i upotpunjuje. Neki se psi u potpunosti oporave od sistemske infekcije, no neki i unatoč izvrsnoj kućnoj njezi ne poluče zadovoljavajućim oporavkom. Također, štenećak sa akutnom manifestacijom neuroloških simptoma nije izlječiv i redovito ima fatalan završetak. Čak i kod ovako teških slučajeva u literaturi nije zabilježeno kao redovita pojava gubitak vida. Općenito do ove pojave može doći uslijed nekoliko uzroka o čemu sam više pisala na Naglo sljepilo u pasa.

Svakako je uputno ljubimca odvesti na specijalistički oftalmološki pregled a možete se obratiti na Kliniku za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju Veterinarskog fakulteta. Prilažem Vam i njihov broj telefona kako bi mogli dogvoriti pregled a isto tako i raspitati se o cijeni: 01/ 2390 - 390.
.

Postavite pitanje našim veterinarima na adresu e-pošte: veterinar@pet-centar.hr