Postupak sa psom kod sumnje na bjesnoću

 
Odgovara:
Dragan Vešović, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

Klinička pretraga se obavlja određenim redosljedom, koji je djelomično modificiran kod pregleda životinje na bjesnoću. On obuhvaća:

- uzimanje svih podataka o vlasniku (ime, prezime, adresa, broj telefona,...),
- nacional (opis životinje) - ovdje se opisuju osnovni podaci o životinji koji nam služe radi daljnje identifikacije iste (vrsta, pasmina, boja, dob, spol, posebni znaci, identifikacijski broj,...),
- anamnestički podaci - potrebno je utvrditi kada (točno vrijeme) i pod kojim okolnostima je došlo do ugriza. Također, potrebno je utvrditi i niz drugih podataka, poput načina držanja i korištenja životinje, njeno kretanje u posljednjih mjesec dana, da li je životinja cijepljena, utvrditi prethodne kontakte životinje sa životinjama nepoznata zdravstvena statusa i eventualne ugrizne rane,...
- utvrđivanje trenutnog stanja pacijenta.

Ono što je karakteristično kod kliničkog pregleda životinje pri sumnji na bjesnoću jest to da se pregled provodi isključivo inspekcijom.

Pod inspekcijom (adspekcijom) podrazumjevamo jednu od osnovnih metoda kliničke pretrage gdje se promatranjem utvrđuju određeni parametri bitni za postavljanje sumnje, odnosno, dijagnoze. Inspekcija pojedinih organa i dijelova tijela provodi se okom ili određenim pomagalima.

Pregled promatranjem treba obaviti tri puta u toku 10 dana (1., 5. i 10. dan). Prilikom pregleda potrebno je utvrditi da li pas pokazuje znakove poremećaja središnjeg živčanog sustava, a koji se očituju kao: plašljivost, nemir, razdražljivost, žvakanje na prazno, gutanje svega do čega dođe, pojačan svrbež, neodazivanje na poziv, skrivanje, lajanje bez razloga, pojačan spolni nagon i sl. Prvi pregled treba obaviti što prije (nakon ugriza). Ako pas prilikom prvog pregleda ne pokazuje znakove bjesnoće treba ga uputiti kući, te vlasnika upozoriti da psa ne smije otuđiti niti ubiti (odnosno eutanazirati). Pas mora biti na lancu i pod kontrolom, te u slučaju da vlasnik primijeti bilo kakve promjene u ponašanju potrebno je odmah obavijestiti veterinara. Drugi pregled obavlja se peti dan po ugrizu. Ako se pas pregledava prvi puta peti dan po ugrizu, obavlja se i prvi i drugi pregled istodobno. Treći pregled treba obaviti deseti dan po ugrizu.

Promatranje psa kroz deset dana, odnosno trokratni pregled u tom periodu, nije u vezi s inkubacijom bjesnoće, već s izlučivanjem virusa putem sline. Prema tome, pregledima želimo utvrditi da li je pas u trenutku ugriza imao virus bjesnoće u slini ili ne.

Ukoliko pas za vrijeme promatranja ne pokaže znakove bjesnoće, vlasniku se izdaje potvrda i upućuje ga se liječniku. Međutim (s obzirom na dugu inkubaciju kod bjesnoće), ako pas nije cijepljen, a postoji temeljita sumnja da je bio u kontaktu sa divljom životinjom (ugrizna rana) treba ga, nakon promatranja, neškodljivo ukloniti.

Ako za vrijeme promatranja veterinar primjeti znakove bjesnoće, psa će odmah izolirati i o tome obavijestiti zdravstvenu službu. Ako se uistinu radi o bjesnoći, pas će uginuti za sedam dana. Tada se čitava lešina ili glava šalje u najbliži dijagnostički laboratorij u svrhu objektivne potvrde dijagnoze. Dijagnoza se postavlja imunofluorescencijom i po potrebi biološkim pokusom. Nakon toga se prostorija i kavez u kojima je boravio pas dezinficiraju 2%-tnom natrijevom lužinom ili 2%-tnim formalinom.

Gore navedeni postupak se koristi u slučaju kada pas ugrize čovjeka.

U sučaju kada psa ugrize druga životinja, postupak je sljedeći: ako pas, za kojega nema podataka o cijepljenju, a bio je u kontaktu sa divljom životinjom ugrize drugu životinju treba ga odmah neškodljivo ukloniti. Ugriženu životinju također treba neškodljivo ukloniti, osim u iznimnim slučajevima (ako se radi o ekonomski vrlo vrijednoj životinji). Vrlo vrijedne životinje treba preventivno cijepiti protiv bjesnoće i držati pod višemjesečnim nadzorom (šest mjeseci). Županijski inspektor donosi odluku o mjestu i načinu provođenja karantene (u kući ili u ambulanti). Ako bijesna ili na bjesnoću sumnjiva životinja ugrize psa ili mačku ne smije ih se cijepiti, već ih se treba neškodljivo ukloniti.