P: Pronašli smo škotskog ovčara, ženku, stara po procjeni oko godinu dana, možda i manje, s povrijeđenom nogom, nije mogla hodati. Mi smo je donijeli kući i njegovali i sad je prohodala. Kod nas je 7 dana i izgleda kao jako preplašena, sad nas jako zabrinjava što ako je bila u kontaktu s bijesnom lisicom? Kakvi su simptomi i bi li se već pojavili neki simptomi u tih 7 dana? Pošto imam malu djecu jako sam zabrinuta pa vas molim odgovor u što kraćem roku.
Unaprijed hvala, Maja

O: Bjesnoća je virusna bolest središnjeg živčanog sustava, od koje mogu oboljeti sve toplokrvne životinje. Uzročnik bjesnoće je neurotropni virus Lyssavirus koji pripada porodici Rhabdoviridae. Najčešći prijenos bjesnoće je ugrizom i slinom bjesne životinje, koja završi smrtnim ishodom.

Tipični klinički znakovi bolesti su razdražljivost, poremećaj svijesti, uzbuđenjem te paraliza.

Kod silvatičnog (šumskog) oblika prenosioci su prvenstveno lisice, manje vukovi i jazavci. Ugrizom se prenosi na psa i čovjeka. Kod urbane bjesnoće ključna karika su psi i mačke. Čovjek i životinje se u pravilu zaraze preko ozlijeđene kože, i to najčešće ugrizom.

Inkubacija (razdoblje od početka infekcije do pojave prvih kliničkih simptoma) traje 2 do 8 tjedana. Bolest kod oboljele životinje većinom traje 1 do 7 dana.

Prisutna su tri stadija bolesti.

Prodromalni stadij u kojem se psi promijenjeno ponašaju, postaju plašljivi, nemirni, neposlušni, sakrivaju se, grizu okolne predmete, bez ikakvog povoda grizu na prazno, pokazuju pojačani svrbež, posebice na mjestu ugriza. Već se u tom stanju zapaža otežano gutanje i jako slinjenje. Takvo stanje traje pola do 3 dana.

U stadiju ekscitacije pojačava se nemir i uzbuđenje, životinje napuštaju mjesto boravka i lutaju bez cilja, zavlače se na tamna i tiha mjesta. Napadaju životinje i ljude, čak i one poznate. U tom stadiju nađe se već i djelomična oduzetost pojedinih živaca. Glas je promukao, a gutanje je vrlo otežano. Zbog pojačanog izlučivanja sline i nemogućnosti gutanja slinjenje je još jače. Taj stadij traje dan ili dva.

U paralitičkom stadiju pas postaje mirniji, mnogo leži, opušten je, pojavljuje se paraliza mišića donje vilice, jezika i očiju. Zbog promjena živčanih stanica u leđnoj moždini uslijedi klijenut mišića trupa i udova pa se životinja više ne može pokrenuti. Smrt uslijedi nakon 3 do 4 dana  paralitičkog stanja.

Međutim, stadiji bolesti mogu biti blagi, pojedini čak mogu i izostati, pa je tada riječ o "tihoj bjesnoći" koja, kao i klasična, završava potpunom paralizom i uginućem.

Postupak s psom kod sumnje na bjesnoću opisao je kolega Dragan Vešović, dr. vet. med.

Savjet je da svog psa obavezno prijavite svom lokalnom veterinaru koji će zajedno s Vama pratiti stanje psa. Ako je u pitanju bjesnoća, simptomi će se pogoršavati kako vrijeme bude prolazilo. U međuvremenu, smanjite kontakt s psom na najmanju moguću mjeru i ograničite mu kretanje i mogućnost bijega. Kod jasnih simptoma bolesti izvršit će se eutanazija (usmrćivanje) životinje ili će ona sama uginuti, a tada je obavezno podvrgnuti tijelo analizi na Veterinarskom institutu.

Potrebno je da se držite uputa koje ćete dobiti od Vašeg veterinara.

Nažalost, bjesnoća je prisutna i ljudi mogu oboljeti, stoga je prvenstveno potrebno je zaštititi Vas i Vašu obitelj.