Sterilizacija laparoskopijom
28.Mar.07. Objavio IVANA MLINAR GRUJA, DR.VET.MED.
Odgovara:
Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med.,
Pet centar Drvinje 1, Zagreb
|
P: Imam kujicu koju bi trebalo sterilizirati. Čula sam da postoji sterilizacija laparoskopskom metodom, da li Vam je to poznato i ako postoji molim Vas mišljenje. O: Laparoskopija je direktno promatranje trbušne šupljine, jajnika, vanjske strane jajovoda, maternice, a i svih ostalih trbušnih organa, ukoliko se zahvat ne izvodi u ginekološke svrhe. Laparoskopija se izvodi pomoću malog instrumenta, laparoskopa, koji pomoću optičkih vlakana dovodi svjetlost u trbušnu šupljinu. |
U trbušnu šupljinu se upuhuje ugljični dioksid, kako bi se organi odvojili, čime olakšavamo njihovo promatranje. U humanoj medicini koristi se minimalni kiruški dijagnostički zahvat, odnosno mikrolaparoskopija, gdje se koriste još manji instrumenti nego u laparoskopiji.
Laparoskopija se obavlja pod općom anestezijom. Nakon preoperativnih priprema, najprije se napravi rez na koži, ispod pupka. Kroz taj se rez uvodi igla, pomoću koje se upuhuje ugljični dioksid. Nakon toga se uvodi laparoskop, na koji je priključena video-kamera. Kroz manje rezove ispod osnovnog reza, mogu se uvoditi i ostali potrebni instrumenti. Na kraju operacije unešeni plin se ispušta, a koža se zatvara kiruškim šavovima.
Poslije laporoskopije, defekt kože i tkiva je minimalan, bolovi neznatni, a životinja se puno prije oporavlja. Kod laparotomije kiruška rana je puno veća te je i veći stres na organizam. No, kod životinja za razliku od ljudi izostaje psihološki faktor pa već nakon buđenja iz narkoze životinja ustaje i vraća se svojim normalnim aktivnostima. Kod laparoskopije je smanjen i neuroendokrini i citokinski odgovor u odnosu na "otvorene" zahvate u kojih postoji velika rana na trbušnoj stjenci. Intezitet imunosupresije kao posljedice svakog kirurškog zahvata je direktno proporcionalan veličini rane pa je i on kod laparoskopije minimalan. Laparoskopski zahvati povoljno utječu i na funkciju srca pa je broj kardiovaskularnih komplikacija u odnosu na "otvorenu" kirurgiju zanemariv. Isto vrijedi i za plućnu funkciju i broj respiracijskih komplikacija.
Isto tako treba uzeti u obzir da su i kod ovog zahvata moguće komplikacije. Komplikacije pri laparoskopiji možemo uvjetno podijeliti na vanjske i unutarnje. Vanjske su vezane uz laparoskopske otvore u trbušnoj stijenci, a unutarnje uz rad na bolesnom organu ili u njegovom okruženju. Komplikacije vezane uz cijeljenje rane: serom, hematom, upalne promjene ili poslijeoperacijske kile su mnogo rijeđe kod laparoskopskih zahvata. Razlog tome je u veličini rane koja se pri laparoskopiji mjeri i milimetrima, dok su rane pri laparotomiji mnogo veće i opterećene su gnječenjem tkiva, seromom ili hematomom. Manja ozljeda trbušne stijenke dovodi do bržeg i ugodnijeg oporavka i znatno smanjuje broj vanjskih komplikacija. Od unutrašnjih ozlijeda najčešće su krvarenja, ozlijede drugih organa i krvnih žila. Takve ozlijede mogu nastati za vrijeme samog kiruškog zahvata ili nakon zahvata.
Kastracija ženki je operativno uklanjanje jajnika, jajovoda i maternice. U nas se izvodi klasična laparotomija i to na dva načina. Jedan je način uklanjanje samo jajnika - ovariotomija, a drugi je uklanjaje janika, jajovoda i maternice - ovariohisterektomija. Sam zahvat obavlja se rutinski u svim ambulantama male prakse. Kastracija se izvodi u općoj anesteziji, odnosno narkozi. Razlozi za kastraciju su slijedeći: životni vijek kastrirasnih životinja duži je od nekastriranih, reducirana je pojava tumora mliječnih žlijezda, spriječavamo pojavu pyometre - gnojne upale maternice, koja se javlja nakon tjeranja i češća je u kuja koje su imale učestale lažne trudnoće, manja je mogućnost nastanka alergija te hormonski uvjetovanog dijabetesa, epilepsije, bolesti štitnjače itd. Osim zdrastvenih razloga, vlasnici se za kastraciju najčešće odlučuju da bi spriječili neželjeno potomstvo.
Mišljenja sam da kastracija klasičnom laparatomijom daje puno bolji uvid u stanje reproduktivnih organa za vrijeme samog izvođenja zahvata te svakako i omogućuje bržu sanaciju eventualnih komplikacija za vrijeme zahvata, a i zahvat kraće traje od laparoskopije.
U inozemstvu se najčešće primjenjuje laparaskopska metoda kastracije, dok u Hrvatskoj, koliko je meni poznato se navedeni zahvat ne vrši, osim na Veterinarskom fakultetu. Ukoliko se ipak odlučite za ovu kiruršku metodu, svakako Vam preporučam da se obratite Veterinarskom fakultetu, klinici za Porodništvo, gdje će Vam tim stručnjaka iz ovog područja dati sve potrebne informacije o samom zahvatu, a možete se obratiti prof.dr.sc. Tomislavu Dobraniću.
