Ubrzano disanje, dahtanje, nemir i zbunjenost psa - mogući uzroci i važnost dijagnostike

P: Imam engl. buldoga, ženku, steriliziranu, staru 4 god. Nikada nije imala nikakvih zdravstvenih poteškoća. Jučer po noći se probudila i vrtila po krevetu kao da se nečeg prepala. Ista stvar ponovila se sljedeći dan popodne i navečer. Samo počne gledati oko sebe, hodati, a kad odemo van u tom stanju boji se ići po stepenicama. Nakon nekog vremena je opet sve u redu. Jutros isto, nikako sići s kreveta kao da je prvi put na njemu. Jede normalno, pije uredno, stolica i urin u najboljem redu. Nema povraćanja, osim kad se tako uzbudi dosta dahće. Unaprijed hvala na odgovoru. Vlasta

O: Stanje Vaše ljubimice je nespecifično i teško je odrediti po općim simptomima, poput dahtanje i nemira, o čemu se radi.

Ispravna dijagnoza je osnovni preduvjet kako liječenja tako i postavljanja prognoze samog liječenja. Stoga, za početak Vam savjetujem da s ljubimicom posjetite veterinara.

Obratiti se možete i na Klinike veterinarskog fakulteta u Zagrebu, Heinzelova 55, Zagreb. Naime, na Veterinarskom fakultetu se nalaze svi zavodi kao i klinike specijalistički pripremljene kao i sa odgovarajućom opremom opskrbljene, a sve kako bi olakšale kolegama da u konačnici postave ispravnu dijagnozu.

O važnosti dijagnostike pisala je kolegica Tanja Krulc, dr.vet.med. u svom odgovoru Sumnja na bolesno stanje / Važnost veterinarskog pregleda i postavljanja dijagnoze.

Dahtanje, osim stresa i nervoze te okolišnih čimbenika poput visoke vanjske temperature, može imati nekoliko ozbiljnih uzroka: respiratorni problemi, kardiovaskularni poremećaji, hematološki i neurološki poremećaji te  prisutnost tekućine u trbušnoj šupljini, razna trovanja i sl.
 
Prisutnost i nastanak boli zbog nekog razloga također može biti popraćeno ubrzanim disanjem i zbunjenošću. Bol može nastati uslijed probavnih poremećaja, lokomotornih poremećaja ili bilo kojeg drugog razloga nepoznate etiologije.

Ponašanje koje se odražava kao zbunjenost, iznenadan nemir i strah iz nepoznatog razloga moguće je ako se radi o blagim  i malim epilepsijskim napadima koji se očituju kao zagledavanje u neki predmet ili kratkotrajna odsutnost. Također, mogu se javiti i blagi parcijalni napadi, u kojima ne dolazi do gubitka svijesti, a zahvaćen je dio tijela ili strana, s grčenjem mišića ili poremećajem osjeta i drugo. Mogući uzroci epileptiformnih napada su hipoglikemija (smanjena razina glukoze u krvi), hipokalcemija (smanjena razina kalcija), hiperkalcemija (povišena razina kalcija), uremija (povišena razina ureje u krvi), sinkopa (nesvjestica), policitemija (povećani udio eritrocita u volumenu krvi, što se mjeri kao povećanje razine hematokrita), otrovanje insekcidima, pesticidima olovom i drugim tvarima. Sva navedena stanja mogu se potvrditi ili eliminirati kliničkim pregledom kod veterinara.

Epileptički napad je jedan simptom i oni, sami po sebi, nisu potvrda epilepsije. O epilepsiji je detaljnije pisao kolega Dragan Vešović, dr.vet.med. u svom odgovoru Epilepsija - etiologija i uzroci / Vestibularni sindrom u pasa.