P: Imam mladu kanarinku koja je prije mjesec dana doživjela toplotni udar ili sunčanicu. Njezina bolest je počela time da je prvo počela držati glavu u jednu stranu, no kasnije se stanje znatno pogoršalo. Počela je svakodnevno imati živčane napadaje, nije imala osjećaj ravnoteže i skoro pa stalno je bila na dnu krletke. Odveli smo je u veterinara koji su nam prepisali vitamine B kompleksa. Njih smo joj počeli svakodnevno unositi u piće. Nakon par dana stanje joj se znatno poboljšalo. Mogla je stati na prečkama i relativno normalno skakati, iako još nije bila sasvim zdrava niti sto posto sigurna u ravnoteži. Također, normalno jede i vesela je, kao i kad je bila zdrava. U tom stanju je bila 20-ak dana. Mi smo joj svakodnevno davali B vitamine jer se još uvijek nije potpuno oporavila. Sve je bilo ok i činilo se da se postupno oporavlja, ali danas sam se opet šokirala kad sam je vidjela na dnu krletke, slabu, pokušavala se popeti na prečku, ali je stalno padala, tek se kasnije uspjela popeti. Ne znam je li možda stvar u tome da smo trebali nakon nekog vremena prestati davati vitamine ili bi bilo još gore da smo to učinili, budući da još nije imala savršenu ravnotežu kao kad je bila zdrava? Što da radim, treba li prekinuti terapiju ili nastaviti i ima li nade za nju? Unaprijed hvala, Andrea

O: Vitamini B kompleksa obuhvaćaju vitamin B1 (tiamin), B2 (riboflavin), B3 (nikotinsku kiselinu), B5 (pantotensku kiselkinu), folnu kiselinu i B12 (cijanokobalamin). Često se ovdje dodaju i biotin, holin i PABA (paraminobenzojeva) kiselina iako one nisu esencijalne. Naziv B kompleks nastao je zbog toga što se svojevremeno mislilo da se radi o jednom vitaminu koji postoji u ekstraktu riže, jetre i kvasca.

Svaki od B vitamina ima jedinstvenu kemijsku strukturu i specifično djelovanje u organizmu. B1, B2, biotin i B3 sudjeluju u različitim aspektima ciklusa proizvodnje energije, B6 je važan u metabolizmu aminokiselina, a B12 i folna kiselina u vrlo osjetljivom procesu dioba stanica.

Vitamin B1 (tiamin) djeluje i na živčano tkivo kojim putuju impulsi za normalno funkcioniranje te na metabolizam ugljikohidrata. Vitamin B2 ili riboflavin je važan za respiratorni sustav i prijetvorbu aminokiselina u energiju. Niti jedan od ova dva vitamina nisu toksični u većim dozama.

Nikotinska kiselina sudjeluje u procesu otpuštanja energije iz ugljikohidrata i njihovog pretvaranja u masti. U prevelikim dozama može uzrokovati glavobolju, bolove u trbuhu i druge smetnje u ljudi. Pantotenska kiselina je direktno uključena u ciklus energije, a prevelike doze mogu ponekad izazvati proljev.

B6 (piridoksin) sudjeluje u građi proteina (bez kojih nema hormona) te nekih neuritransmitera (prijenos živčanih impulsa). Svako uzimanje B6 vitamina u prevelikim dozama duže od dva mjeseca treba biti pod nadzorom veterinara jer je toksičan u mega dozama i može izazvati vrlo neugodna oštećenja senzornih centara, a kao posljedice su smetnje u hodu i kretanju.

Folna kiselina je važna u sintezi svih novih stanica i neophodna da bi se u organizmu iskoristio vitamin B 12. Dodavanjem folne kiseline u prevelikim dozama može izazvati detoksikaciju organizma ako postoji deficit vitamina B 12. Vitamin B 12 ciljano djeluje na živčane stanice, replikaciju DNA i tvari koje utječu na raspoloženje. Nije utvrđena njegova toksičnost.

Biotin  metabolizmu sudjeluje u svojstvu koenzima kod pretvaranja proteina, masti i ugljikohidrata. Bitan je faktor rasta stanica i njihove replikacije. laka zahtijeva biotin za svoj razvoj i rast. Nema izvješća o toksičnim učincima.

Holin je esencijalan za očuvanje integriteta staničnih membrana i deponiranje masnoća unutar i izvan stanice. Treba znati da je kao fosfolipid ugrađen u sastavni dio najvažnijih moždanih struktura. Važan je upravo stoga što čini strukturu prijenosnika impulsa (neurotransmitera). Prevelika doza može imati za posljedicu grčeve, proljev i povraćanje.

U svakom slučaju, vitamini su bili od neophodne pomoći i vidljivo pomogli Vašoj ptičici. Za daljnje simptome, jesu li od vitamina ili je riječ o nečemu drugom te o doziranju savjetujem Vam da se javite Vašem veterinaru ili u Ambulantu za ukrasne ptice Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, tel. 01/2390-410. Radno vrijeme je pon., sri. i pet. 9-11h i uto. i čet. 16-18 h, gdje će Vas nakon pregleda ptičice savjetovati trebate li nastaviti terapiju ili propisati drugu.