Ptičja klamidioza - psitakoza

Odgovara:
Zdravka Rumiha, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

Ovaj organizam ima karakteristike i bakterije i virusa te nije svrtan ni u jednu od tih grupa. Bolest se u ljudi naziva psitakoza dok se kod ptica naziva ptičja klamidioza.

C. psittaci također može inficirati i druge sisavce. Chlamydia se prvenstveno prenosi pticama iz porodice papiga kao što su i tigrice, dražesne papigice, ali i kanarinci, perad i golubovi mogu biti prenosioci. Dakle, i divlji i domesticirani varijeteti ptica mogu biti nosioci mikroorganizma, a mnoge inficirane ptice ne pokazuju znakove oboljenja.

Oboljenje u ptica može biti različitog intenziteta, a varira između različitih vrsta, broja mikroorganizmama unesenih u tijelo te patogenosti soja klamidije. Oboljenje u ptica prate sljedeći simptomi: iscjedak iz očiju ili otečenje očiju, otežano disanje, proljev, smanjeni apetit, letargija, našušureni izgled i slabost. Ovi simptomi prate i mnoga druga oboljenja (osim iscjetka iz očiju) stoga su potrebni određeni labolatorijski testovi i klinički pregled kako bi se dijagnosticirala bolest. Također, u ovisnosti o patogenosti soja, mnoge ptice ne pokazuju znakove oboljenja, a često je slučaj da su simtomi vidljivi i nekoliko godina nakon kontakta sa uzročnikom.

Smatra se da su ovoj bolesti sklonije neke grupe ptica u odnosu na druge. Naročito su sklone one ptice iz porodide Neophema (npr. bourk), nimfe, dok su tigrice, azijske rozele i dražesne papigice puno otpornije. Infekcija se prvenstveno širi predmetima i okolinom kontaminiranim zaraženim izmetom, no širenje je zabilježeno i prašinom perja te vertikalno (preko jaja). Bolesti osobito pogoduje stres kada nosioc počinje širiti velik broj mikroorganizama. Uzroci stresa su najčešće: prenapučenost i loši higijenski uvjeti, zatim, deficijentna prehrana, dugotrajan transport, prolongirano lijeganje jaja. Kao što je to sa mnogim bolestima ptica kućnih ljubimaca, ako se drže u dobrom stanju i higijenskim uvjetima, sa minimalnim stresom, vjerojatnost da se pojavi i klamidioza je svedena na minimum. Također, ako se bolest dijagnosticira u ranoj fazi uspješno se liječi antibioticima.

Pozitivna dijagnoza u živih ptica je izuzetno teška, a ovisi o vrsti, duljini i vremenu izlaganja uzročniku i općenitom zdravstvenom stanju ptice. No, dijagnozu je moguće postaviti na osnovi anamnestičkih podataka, kliničkih znakova, RTG-snimke, zatim, koprološke pretrage, analize krvi, imunofluorescencije i PCR-a.

Preventivno je najvažnije dobro održavati higijenske uvjete u krletci jer uzročnik može dugo vremena (i do 30 dana) preživjeti u okolini. Redovito dezinficiranje uobičajenim dezinficijensima inaktivira klamidiju.

Pojavnost klamidioze u ptica kućnih ljubimaca i ljudi još uvijek se istražuje, no, općenito se smatra da nije učestala bolest. Isto tako, još nije u potpunosti poznato lučenje klamidije u ptica izloženih stresu, kao ni vakcina protiv ove bolesti.

Preporučila bih Vam da uzmete svježi uzorak fecesa i odnesete ga na koprološku pretragu u Ambulantu za ptice kućne ljubimce. Ovo je najčešći kontrolni preventivni test na klamidiozu koji je i inače dobro činiti dva puta godišnje.