Povratak

Stara nimfa ne vidi | Mrena (katarakta, zamućenje leće) i sljepoća kod papiga | Prilagodba ptice na gubitak vida

Powered by Spearhead Software Labs Joomla Facebook Like Button
MelanijaCelica


Odgovara:
Melanija Čelica, dr. med. vet.
Pet centar, Našička 144, Zagreb

P: Imam nimfu staru 23 godine. U zadnje vrijeme sam primjetila da na jedno oko ne vidi, ali sada pokazuje znakove da ne vidi i na drugo oko. Inače je živahan i ima dobar apetit. Molim Vas, recite mi o čemu je riječ i kako da mu pomognem. Unaprijed hvala! Martina

O: Mrena (katarakta, zamućenje leće) kod papiga može biti prirođena, javiti se sekundarno na dijabetes, infekciju oka, traumu, zračenje uključujući mikrovalove i UV zrake te određene toksine. Na oku se javi oblakasto zamućenje, ptica počne udarati u zapreke, odbija skakati na predmete, trlja oko te iskazuje bol i neugodu u području oka. Nisu uvijek oblakasta zamućenja znak katarakte. Starije životinje mogu patiti od nuklearne skleroze, što jer normalna pojava pri starenju i ne utječe na vid. Ta dva stanja veterinar će lako razlikovati pregledom; napravit će kompletan pregled te uzeti od vlasnika anamnezu, pregledati oko i determinirati ozbiljnost katarakte.

Ne postoji medicinski tretman koji bi prevenirao ozbiljnost katarakte. Kirurško odstranjenje ili tretman ultrazvukom izvode se samo kada je sigurno da će to obnoviti vid.

Ukoliko se dogodi da ptica u potpunosti oslijepi, trebati će se držati određenih smjernica. Onda će biti bitno ništa ne mijenjati u kavezu, nego ostaviti sve kako je i sada dok još vidi. Papiga može relativno dobro upamtiti raspored u kavezu, smještaj hranilice i pojilice, te se onda i relativno dobro snađe unatoč gubitku vida - ako se ništa ne premješta i miče. Poslastice se onda daju samo iz ruke direktno u kljun, a preporuča se i barem dva puta prinjeti pojilicu kljunu i vidjeti hoće li dodatno popiti vode. Također, dobro je već unaprijed uvesti neku rutinu. Primjerice, uvijek ujutro uz iste riječi čistiti krletku i uvijek u približno isto vrijeme, uz približno iste riječi, promijeniti hranu i vodu. Tako ptica kada i izgubi vid dobije određenu sigurnost kroz poznate rituale. Ptice uz određenu pažnju i njegu mogu relativno dobro živjeti unatoč slijeposti.  Bitno da je ptica što manje sama i da se što više priča s njom. Tako da zna da nije sama i time se opet osjeća udobnije i sigurnije.

Savjetujem Vam da se javite za pregled u Ambulantu za ukrasne ptice, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, tel. 01/2390-410. Radno vrijeme je pon., sri. i pet. 9-11 h i ut. i čet. 16-18 h.