Povratak

Žako čupa perje / Promijenjeno ponašanje i samoozljeđivanje kao posljedica dosade i neuroze

Powered by Spearhead Software Labs Joomla Facebook Like Button
martina_k

 
Odgovara:
Martina Kuzmanić, dr. vet. med.,
Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka 

P: Posjedujem žakoa, 7 godina starog. Naime, nabavio sam ga iz obitelji koja se previše nije bavila s njim te se papiga počela samoozljeđivati, odnosno čupati perje. Papiga je već dva mjeseca kod mene, kupio sam i sprej potiv parazita s kojim se spricaju papige, dajem mu i vitamine u prehranu, provodimo ja i moja obitelj puno vremena s njim, ali perje ne raste? Da li mi možete pomoći? Kruno

O: Uzroci problematičnog ponašanja kod većih papiga su mnogobrojni, ali su najčešće povezani  s dosadom, neurozom, sezonom parenja (hormonalne promjene).

Papige su inteligentne i nužna im je raznolikost i okupiranost tokom dana da bi se izbjegla dosada koju izazivaju male krletke, nedovoljan broj igrački, isto okruženje i pogled iz krletke, nepuštanje iz krletke, loše izabrane prečke, usamljenost tokom dana (kada vlasnici izbivaju iz kuće), nedovoljna pažnja od vlasnika. Dosada je glavni uzrok promijenjenog ponašanja, a ispoljava se kričanjem i čuapnjem vlastitog perja.

Neuroza se javlja zbog neprilagođavanja okolini. Papige su vrlo osjetljive I reagiraju na promjene u okolini, kao što je dolazak nove ptice, veličina i tip krletke, količina i tip igračke, vlasnik (promjena), preučestale promjene u kući, selidba, gosti u kući, drugi kućni ljubimci... Njima je nužna rutina, odnosno nestresne situacije. Neuroza se u početku iskazuje neprestanim skakutanjem s prečke na prečku, trešenjem glave u obliku “8”, spuštanje ili okretanje glave lijevo-desno te na kraju eskalira čuapnjem perja, gubitkom apetita i težine.

Također, loša kvaliteta perja može dovesti do čupanja vlastitog perja, a loše perje rezultat je neizbalansirane ishrane, zadimljenog i suhog prostora u kojem obitava papiga, nečista okolina, hormonalni disbalans, upala korijena perja bakterijama, virusom, gljivicama ili parazitima.

Terapija kod ovakvih slučajeva se svodi na upotrebu tzv. elizabetanskog ovratnika, dobru ishranu (naglasak na raznolikost), povećanu pažnju vlasnika prema ljubimcu (smanjiti dosadu), promjenu okoline (redovita izmjena igrački, dovoljno velika krletka, prečke od prirodnog materijala poput grana voćaka i drugo); bitan je i pravilan fotoperiod (8-12 sati svjetla, odnosno mraka - 18 sati svjetla tokom dana izaziva lošu promjenu ponašanja); kupanje tokom jutra (za žakoa naročito važno); terapija sredstvima za umirenje i antibioticima (određuje veterinar nakon pregleda pacijenta, uz stalan nadzor).

POSTAVITE PITANJE NAŠIM VETERINARIMA

Postavite pitanje našim veterinarima na adresu e-pošte: veterinar@pet-centar.hr