Povratak

Zimski san i status šišmiša u Hrvatskoj / informativni letci o šišmišima

Powered by Spearhead Software Labs Joomla Facebook Like Button
dragan_vesovic

 
Odgovara:
Dragan Vešović, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb 


P:
Jučer sam u spremištu u drvima za ogrjev pronašao šišmiša u hibernaciji. Ponovo sam vratio drva kako su i bila, i šišmiš je za sad zaštićen. Sljedećih nekoliko dana do max 2 tjedna, mogu "obilaziti" oko njega, ali nakon toga stvarno moram uzeti ta drva, moram mu poremetiti sklonište. Mogu li ga preseliti ( na tavan recimo), mislim da to isto spremište nije dobar izbor, jer tu zimuju 3 mačke (u toplijem dijelu godine mačke su više oko kuće, na balkonu.., sad je jako hladno i stalno su u spremištu).U slučaju da ga smijem micati, kako bi to bilo najpogodnije izvesti ? Hvala. Jasna


O:
Šišmiši ili netopiri (Chiroptera) predstavljaju red letećih sisavaca iz podrazreda plodvaši (Placentalia). Maleno tijelo obraslo im je kratkom i gustom dlakom. Kao organ za let služi im kožna opna (letnica) koja je razapeta između produljenih kostiju zapešća i članaka prstiju. Jedini su sisavci koji mogu aktivno letjeti. Na svijetu je do danas identificirano više od 1000 vrsta šišmiša. Dijele se na dvije velike skupine: veliki šišmiši (Megachiroptera) i mali šišmiši (Microchiroptera).

U Hrvatskoj su zabilježene gotovo sve vrste šišmiša rasprostranjene u Europi (oko tridesetak vrsta), a pripadaju skupini Microchiroptera.

Tijekom zime svi šišmiši spavaju zimski san (hibernacija) kada se zavuku na neko mirno mjesto stabilne temperature i vlažnosti. Neki zimuju u kolonijama, a neki pojedinačno. Za vrijeme hibernacije ih se ne smije uznemiravati jer stres može dovesti do nepotrebnog trošenja energije i uginuća jedinki. Temperatura tijela šišmiša se povisi na oko 40°C za što se troši toliko energije iz rezervnog masnog tkiva koliko bi moglo dostajati za još tri tjedna neporemećenog sna.
 
Sve su vrste šišmiša u Hrvatskoj strogo zaštićene Zakonom o zaštiti prirode te prema Zakonu o potvrđivanju Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), kao i posebno zaštićene prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Mamalia), čl. 1. st. 2.. Također, sve se vrste nalaze na popisu ugroženih vrsta prema Crvenoj knjizi životinjskih svojti Republike Hrvatske - Sisavci. Prema Zakonu pojedina biljna i životinjska vrsta koja ima zaštitu Države je vrsta koja je ugrožena ili rijetka te za svaki kontakt, držanje ili slično treba imati dozvolu nadležnoga ministarstva. Strogo je zabranjena svaka radnja kojom je se ometa i uznemiruje u njenom prirodnom životu i slobodnom razvoju (rastjerivanje, proganjanje, hvatanje, držanje, ozljeđivanje i njegovo ubijanje, te oštećivanje njihovih gnijezda ili legla i obitavališta). Zabranjeno je i prikrivanje, prodaja, kupnja i otuđivanje ili pribavljanje na drugi način zaštićene biljke i životinje, kao i njegovo prepariranje.

Za svaku prouzročenu štetu nedopuštenim radnjama u odnosu na ovu zaštićenu životinjsku vrstu, a prema članku 1. Pravilnika o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na šišmišima utvrđena je kazna u visini od 1.000,00 do 4.000,00 kn.
 
Zbog svega prije navedenog, savjetujem Vam da prije bilo kojih aktivnosti prvo kontaktirate Upravu za zaštitu prirode Ministarstva kulture, Runjaninova 2, Zagreb, tel. 01/4866127, 01/4866124 ili fax. 01/4866 100. Stručnjaci po tom pitanju bit će u mogućnosti dalje Vas savjetovati odnosno pomoći Vam na najbolji mogući način.


Interesantne informacije o šišmišima možete pronaći i u informativnim letcima Parka Maksimir i Državnog zavoda za zaštitu prirode.