Povratak

Barska kornjača

Powered by Spearhead Software Labs Joomla Facebook Like Button


Odgovara:
Zdravka Rumiha, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

P: Kakvu hranu jedu barske kornjače?
Ivan

O: Barska kornjača (Emys orbicularis) rasprostranjena je od sjeverne Afrike (Maroko, Tunis), preko Francuske, Italije, Njemačke, Poljske, Mađarske, Rumunjske, Austrije pa sve do Turske (najsjevernije zabilježena u Litvi).

Poznato je 13 podvrsta ove kornjače a u Hrvatskoj obitava Emys orbicularis hellenica.

Barska kornjača je najčešće viđena u mirnim ili sporotekućim vodama sa bogatom vodenom vegetacijom (lokve, bare, jezera te mirnije dijelove riječnih tokova) gdje je tlo muljevito i dobro obraslo biljem.

Uglavnom je tamno smeđe odnosno crne boje sa žutim pjegama, s manjim razlikama među podvrstama. Ima plosnat i ovalan oklop te duži rep u usporedbi s drugim slatkovodnim vrstama. Trbušni dio oklopa najčešće je žute boje sa više ili manje crne pigmentacije. Ovisno o podvrsti, barska kornjača naraste od 12 do 38 cm. Ženke su obično veće od mužjaka.
            
Prehrana barske kornjače je raznolika. Dok su mlade hrane se najviše proteinskom hranom a sa starošću polako prihvaćaju prehranu biljnog porijekla. Prehrana im se obično sastoji od ličinki, kukaca, mekušaca, punoglavaca, žabica, riba, vodenih biljaka i strvina.
              
Barska kornjača (Emys orbicularis) je ugrožena na cijelom području rasprostranjenosti. Uvrštena je u Bernsku konvenciju, CITES, Crveni popis gmazova Hrvatske kao i europsku Crvenu listu IUCN-a.

Zaštita barske kornjače određena je Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia), Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, temeljem članka 13. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" br. 30/94 i 72/94). Prema ovom zakonu pojedina biljna i životinjska vrsta koja ima zaštitu Države je vrsta koja je ugrožena ili rijetka. Strogo je zabranjena svaka radnja kojom je se ometa i uznemiruje u njenom prirodnom životu i slobodnom razvoju (rastjerivanje, proganjanje, hvatanje, držanje, ozljeđivanje i njegovo ubijanje, te oštećivanje njihovih gnijezda ili legla i obitavališta). Zabranjeno je i prikrivanje, prodaja, kupnja i otuđivanje ili pribavljanje na drugi način zaštićene biljke i životinje, kao i njegovo prepariranje.

Također, postoji i Pravilnik o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama koji možete pronaći na linku: http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1996/1504.htm.

POSTAVITE PITANJE NAŠIM VETERINARIMA

Postavite pitanje našim veterinarima na adresu e-pošte: veterinar@pet-centar.hr