Povratak

Livadna gušterica

Powered by Spearhead Software Labs Joomla Facebook Like Button

 
Odgovara:
Vlatka Erman, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

P: Možete li mi reći koja su vrsta oni sivi gušteri koje možemo naći uz zgrade (Zagreba)?
Hvala,
Sanja

O: Na području grada Zagreba prisutno je više vrsta guštera. Kako ne raspolažem s dovoljno informacija koje bi me navele do zaključka o kojoj je točno vrsti riječ, pretpostavljam da se radi o Livadnoj gušterici (Lacerta agilis), vrsti koja je najrasprostranjenija na području kontinentalne Hrvatske.

Odrasle jedinke Livadne gušterice mogu narasti do 13 cm, dok im je rep oko 1,3 - 1,7 puta duži. Tijelo im je nabijeno, s malom glavom (pogotovo kod ženki) i s malim nogama u odnosu na tijelo. Boja gornje strane tijela je siva do smeđa i sredinom leđa imaju traku ljuski vidljivo užih od ostalih ljusaka. Također se mogu primijetiti jedna do tri svijetle uzdužne pruge koje na mjestima mogu biti prekinute, a između njih su redovi tamnih mrlja. Na bedrima imaju crne i bijele mrlje.

Mužjaci imaju zelene, žuto-zelene ili zelenkaste bočne strane koje se primjećuju posebno za vrijeme parenja kad su posebno istaknute. Ženke su sive ili smeđe, rijetko zelenkaste. Trbušna strana je bjela, zelena ili žuta i često primjećujemo crne mrlje koje su u mužjaka prisutne u velikom broju. Ali općenito, boja jako varira. Mladi nisu nikada zeleni, ali imaju imaju slabije oznake odraslih, a na bokovima karakteristične okaste svijetle mrlje.

Što se tiče staništa i aktivnosti, livadna gušterica živi na sušim staništima sa otvorenom i raznolikom vegetacijom, npr. livade s mjestimičnim niskim grmljem, stepe, rubovi šuma, ruderalna područja (parkovi, vrtovi i dr.), rubovi polja, cesta, željezničkih pruga sa ne previše grmovitom vegetacijom. Može se naći i u vlažnijim uvjetima kao što su vlažne livade i rubovi močvarnih područja. Većinu vremena provodi na ili u blizini tla. To je vrsta koja dolazi do 2.000 m nadmorske visine.

U kontinentalnoj Hrvatskoj je možemo pronaći na brojnim livadama i otvorenim sunčanim mjestima, dok se u mediteranskoj Hrvatskoj nalazi većinom na livadama na planinama u zaleđu.

Spolnu zrelost (koja ovisi tjelesnoj masi i veličini) mužjaci dosežu prije ženki, najčešće sa 2 godine (ponekad 1), a one sa 3. U proljeće, nekoliko tjedana nakon hibernacije, počinje sezona parenja. Mužjaci se međusobno bore kako bi čuvali ženku. Borbe su ritualne i samo u manjem broju slučajeva prelaze u stvarne borbe. Ženke čuvaju od nekoliko sati do nekoliko dana nakon pojedinog parenja. Bez obzira na to, često oba spola imaju nekoliko partnera za vrijeme pojedinačne sezone.

Jaja (4-15), ovisno o starosti ženke, polažu u rahlo osunčano tlo (između polovine 6. i 7. mjeseca). Uglavnom polažu samo jedno leglo godišnje. Mladi se izliježu nakon 7-12 tjedana (u drugoj polovici 8 mjeseca), a veličina im je od 2-3,5 cm. U divljini žive uglavnom do 8 godina, ali maksimalno 12 godina.

Hrane se kukcima, paučnjacima, stonogama i gujavicama. S druge strane, livadne gušterice su često hrana nekim zmijama (smukulja), pticama (sova, grabljivice, gavran, svraka, fazan, veće pjevice), sisavcima (jež, kuna, jazavac, lasica), ponekad i velikim kukcima (bogomoljka).

POSTAVITE PITANJE NAŠIM VETERINARIMA

Postavite pitanje našim veterinarima na adresu e-pošte: veterinar@pet-centar.hr