Prehrana i parenje crvenouhih kornjača

 
Odgovara:
Vlatka Erman, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

O: Razmnožavanje kornjača u kontroliranim (umjetnim) uvjetima poseban je izazov ali ako u tome uspijemo, odnosno ako životinje koje držimo i njegujemo uspješno razmnožimo, dobijamo time potvrdu da je našim ljubimcima ugodan i adekvatan život koji im pružamo (smještaj, hrana, itd.).
 
Crvenouhe kornjače imaju vrlo upadljiv ritual udvaranja. Mužjaci dugim kandžama prednjih nogu trepere ispred ženkine glave. Ako je ženka zainteresirana, doći će do parenja. Treperenje nogama/noktima je najčešće udvaranje mužjaka ženki kako bi ih naveli na parenje, no ima slučajeva da ženke trepere prema mužjacima a ima i istospolnih "udvaranja". Neki smatraju da je treperenje znak dominacije. Sam akt parenja odvija se kroz nekoliko minuta.

Za uspješno razmnožavanje kornjača važno je znati da spolnu zrelost kornjače dosižu nakon jedne do dvije godine života. No, to može dosta varirati jer direktno ovisi o veličini kornjače koja se u odraslih jedinki crvenouhe kornjače kreće između 10 i 30 centimetara. U nepovoljnim uvjetima, pri slabom rastu, kornjače neće biti plodne i ne moraju pokazivati znakove spolne zrelosti, bez obzira na životnu dob.

Kornjače se razmnožavaju jajima koja, za uspješan razvoj, moraju biti položena na suhom. No, sva položena jaja ne moraju biti i oplođena. Nije rijetkost da ženke polažu posve normalna, no neoplođena jaja. Zanimljivo je da nakon parenja kornjače mogu dugo vremena i zadržati jaja, no normalno ih polažu 3 do 6 tjedana nakon parenja.
 
Polaganje jaja se događa isključivo na kopnu. Do polaganja će doći samo kada ženka nađe povoljno mjesto za gniježđenje. U protivnom, može zadržati jaja čak i do 3 godine. Da se vrijeme polaganja približava, primijetiti ćete po tome što će sve više vremena provoditi na suhom, istražujući i kopajući po podlozi. U pojedinim slučajevima, u nedostatku prostora za gniježđenje, ženka će jaja ispustiti u vodu, no tada se ne mogu razviti i najčešće budu pojedena ili istrunu. Stoga je važno prirediti zemljani prostor ili zasebnu kutiju sa rahlom zemljom, pijeskom i/ili biljnim materijalom u koju možete smjestiti ženku gdje će iskopati jamicu i u nju položiti jaja te ih potom zatrpati. Vrlo uspješno se pokazala mješavina zemlje i pjeska (1:1) za podlogu u koju ženka polaže svoja jaja. Posuda u koju ženka polegne jaja, trebala bi biti najmanje 20 cm duboka. Posebno je važno da se jaja ne okreću, uzimati ih tako da im se položaj ne pomakne, kako se nebi oštetila pupčana vrpca i time uništio plod. Neki preporučuju da se nakon polaganja jaja izvade i inkubiraju u posebnoj kutiji, dok drugi smatraju da ih je bolje ostaviti gdje su položena. Činjenica je da su jaja gmazova izrazito krhka i lako se oštećuju.

Nakon što se izvale iz jaja, kornjačice ostaju u leglu dok u potpunosti ne potroše zalihu hrane iz žumanjca prije nego što počnu s grebanjem prema površini. Majke ne pružaju nikakvu pomoć u valjenju ili uzgoju mladunaca.

Mlade kornjače je potrebno hraniti svaki dan, najmanje dva puta dnevno. Možete im npr.ujutro davati slatkovodnu ribu ili meso a navečer granule. Prehrana mladunaca bi se uglavnom trebala sastojati od proteinske hrane koja je ključna za zdrav rast i razvoj. Također im možete ponuditi i biljnu hranu ali večina mladih kornjača je odbija i ne treba ih forsirati. 
Kada kornjače navrše godinu dana hranite ih svaki drugi ili treći dan, jednom dnevno. U toj dobi bi bilo dobro naviknuti kornjače na biljnu hranu. U starijoj dobi ih također hranite jedanput svakog drugog ili trećeg dana. Prehrana bi se i dalje trebala bazirati na proteinskoj hrani uz dodatak biljne hrane.

Općenito, u ishrani kornjače možete koristiti sljedeće:
 
Meso - koristite samo čisto, nemasno meso poput piletine, govedine ili ribe. Nemojte ga davati češće od 2 puta tjedno.

Voće i povrće - zelenu salatu, radić, listove maslačka, no nikako im nemojte davati špinat zbog visoke razine oksalata.

Kupovna hrana - postoje brojne vrste suhih štapića i račića pripremljenih za vodene kornjače. Oni su svakako dobar izvor energije, no potrebno je pripaziti i na raznolikost u prehrani. Osim toga, mlade kornjače ih možda neće biti u stanju progutati pa je potrebno obratiti pažnju na vrstu hrane koju nudite svojim ljubimcima.

Kukci i gujavice - zasigurno ćete zadobiti ljubav i povjerenje svojeg ljubimca ponudite li mu "živu" hranu. Kornjače luduju za skakavcima, muhama i drugim kukcima. Nemojte im uskratiti to zadovoljstvo. Ako imate priliku, povremeno im ponudite i gujavice iz vrta. No, pripazite na to da im uvijek dajete svježe "ulovljen" plijen, nekontaminiran pesticidima.

Dodaci hrani - najvažniji dodatak hrani svakako su vitamini. Kornjače u akvarijima vrlo često ugibaju od nedostatka vitamina D koji je nužan za pravilnu funkciju oklopa i kostura. Obavezna je rasvjeta s "full spektrom" UV zračenja, kako bi se odvijala nesmetana sinteza vitamina D3, koji je odgovoran za transport i resorpciju kalcija. U protivnom dolazi do problema s koštanim strukturama, osobito oklopa, koji postaje mekan, te ako se ne promijene uvjeti držanja i ne provede terapija, završava smrću. Isto tako, nedostatak vitamina A može uzrokovati sljepoću. Najbolji način davanja vitamina je da jednom tjedno kornjače nahranite komadićima mesa koje ste ovlažili vitaminskim kapima.

Također, važno je zapamtiti da hrana za ribice nije prikladna za vodene kornjače jer ne sadrži dovoljno hranjivih tvari.