Zašto psi sline?

Ispis

Odgovara:
Dragan Vešović, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

P: Zašto psi sline? Znam da neke pasmine malo više (npr. boxer, bullmastifi i sl.), neke manje sline. Da li psi sline samo kada su bolesni ili kako?
Molim vas odgovorite, Josip

O: Slina je tekućina koja nastaje u žlijezdama slinovnicama ljudi i životinja. U fiziološkim uvjetima, dnevno nastane između 500 i 1500 ml ove bistre seromukozne tekućine. Sastoji se od 98% vode, mukoze (mukopolisaharidi i glikoproteini), elektrolita (natrij, kalij, kalcij,...), raznih antibakterijskih tvari (tiocianat, antitijela IgA) i enzima (amilaze i lipaze).

Lučenje sline je pod kontrolom parasimpatikusa.

Uloga sline je višestruka:

- sudjeluje u probavi, tako što vlaži i omekšava zalogaj,
- štiti usta mehaničkim čišćenjem,
- pospješuje koagulaciju (lizanjem rane),
- sadrži određene supstance koje pospješuju cijeljenje rana.

Pojačano slinjenje može biti uzrokovano različitom etiologijom: npr. upalom u ustima ili ždrijelu, trovanjem nekim tvarima, nadamom... Također, bolesti središnjeg živčanog sustava pojačavaju lučenje sline (npr. encefelitis, bjesnoća).

Određena istraživanja dovela su do zaključka da svaki pas slini u jednakoj mjeri, naravno, ovisno o veličini ljubimca. Međutim, količina sline koja iscuri van, tj. koju mi vidimo, ovisi o tome koliko je opuštena ili zategnuta donja usna ljubimca.

S obzirom na gore navedeno, da se zaključiti da psi molosoidnog tipa (mastif, doge, bernardinac ...), sigurno će "više sliniti" nego druge vrste pasa.

Određena ispitivanja su pokazala da psi pojačano sline i pri stresu. Tako svaka promjena okoline, promjena dnevne rutine, probavne smetnje, odlazak kod veterinara, alergije, prepirke među članovima obitelji, novi ljubimac u kući/stanu ... mogu dovesti i do pojačane salivacije.

Ivan Petrovič Pavlov, ruski fiziolog i nobelovac, istraživanjima na psima utvrdio je proces formiranja tzv. uvjetnog refleksa. U svojim eksperimentima mjerio je količinu proizvedene sline pasa nastalu kao reakcija na podražaj hrane. Na bazi tog bezuvjetnog refleksa pasa, Pavlov je učio pse i novim, uvjetnim refleksima. Tako je uspio izazvati iste reakcije (slinjenje) i na sam ulazak osobe u sobu ili zvučni podražaj zvonca. Naime, osobe koje su ulazile u sobu su ujedno i hranile pse, odnosno, hrana bi uslijedila nakon zvučnog podražaja zvonca. Ovi pokusi nam govore da reakcija slinjenja može biti uvjetovana i naučena pri očekivanim situacijama ili događajima.

Iz gore navedenog, da se zaključiti njena važnost u osiguravanju zdravlja, kao i u očuvanju kvalitete života.